Koja su to najčešća zanimanja serijskih ubica?

Nedavno hapšenje ozloglašenog serijskog ubice Džosefa DeAnđela (Joseph DeAngelo), u medijima poznatog kao Golden State Killer, podiglo je više prašine i pitanja nego što je dalo odgovora. Jedno od pitanja je kako je serijski lopov, silovatelj i ubica uspevao da “dela” u toliko različitih jurisdikcija istovremeno, a da policija zanemari veze između njegovih prethodnih zločina.

Drugo pitanje je kako je policajac poput DeAnđela bio sposoban za tako sadističke i brutalne zločine dok se tokom svoje policijske karijere borio upravo protiv zločina koje je sam činio.

Pitanja slična ovim su isplivala nakon pomenutog hapšenja i svode se na isto: Kako se serijske ubice tako vešto skrivaju iza zanimanja vrednih poštovanja?

Zanimanja i serijske ubice vezuje čvrsta veza; naime, postoje određena zanimanja koja su najčešća među serijskim ubicama. Poslednjih pedeset godina, iskristalisali su se jasni šabloni koji bi mogli dati odgovore na sva pitanja. Neka zanimanja će vas iznenaditi, a neka verovatno očekujete.

Postoje 4 kategorije zanimanja serijskih ubica, a zasnivaju se veštini (manualnoj), treningu (repetitivnosti) i, naravno, zaradi.

Zanimanja zasnovana na veštini:

  1. Aviomehaničar
  2. Obućar
  3. Auto tapetar

Zanimanja delimično zasnovana na veštini:

  1. Šumar
  2. Vozač kamiona
  3. Radnik u skladištu/magacioner

Zanimanja koja ne zahtevaju veštinu:

  1. Radnik (gradska čistoća, poljoprivreda)
  2. Hotelski portir
  3. Radnik na benzinskoj stanici

Profesionalna/državna zanimanja:

  1. Policajac/radnik u obezbeđenju
  2. Vojno lice
  3. Religiozno lice

Razume se, nisu svi ljudi navedenih zanimanja serijske ubice niti imaju svi tendencije da to postanu. Ali postoji nešto u ovim zanimanjima što je prestupnicima privlačno i što kultiviše impulse potencijalnih serijskih ubica.

Prošla vremena

Ako pogledate bolje ova zanimanja, shvatićete da su to ipak dominantna zanimanja prošlih vremena, tačnih ’60,’70. i ’80. godina prošlog veka. Sa napretkom ekonomije, tržišta i digitalne ere, pojavila su se nova zanimanja, a sa njima i nova polja delovanja potencijalnih serijskih ubica. I to ne samo zanimanja ubica, već mesta gde oni vrebaju svoje potencijalne žrtve. Novija istraživanja pokazuju da su aktivnosti slobodnog vremena poput slušanja muzike i onlajn interakcija postala još jedan “kanal” putem koga serijske ubice traže žrtve.

Međutim, iako se serijske ubice koriste svojim zanimanjem kao kontekstom putem kojih dolaze do žrtava, kultivišu svoje fantazije i dobijaju potrebne informacije, činjenica je da zanimanje najčešće nije inspiracija za njihove porive te tako nema adekvatnog odgovora na pitanja: Kako? i Zašto?

(Jedan radnik u fabrici čokolade je rekao da mu je rad na mašinama probudio ubilačke i nekrofilijske porive.)

A šta je sa psihopatama?

Nije na odmet znati i koja su zanimanja najučestalija među psihopatama. Iako nisu sve psihopate ujedno i serijske ubice, gotovo svakog serijskog ubicu karakteriše psihopatija, ili bar psihopatske osobine ličnosti.

Najčešća zanimanja psihopata su:

  1. CEO ili izvršni direktor
  2. Advokat
  3. Javno lice
  4. Prodavac
  5. Hirurg
  6. Novinar ili voditelj
  7. Sveštenik
  8. Kuvar
  9. Policajac
  10. Gradski službenik

Čak i sa novom promenjenom ekonomijom, neka zanimanja nastavljaju da privlače ljude za koje će se kasnije ispostaviti da su bili “mirni i povučeni” dok su u slobodno vreme zadovoljavali svoje ubilačke porive.

Naslovna fotografija: pinterest.com