David Bowie – Heroj na jedan dan (prvi deo)

0
1499
David Bowie - Heroj na jedan dan (prvi deo)
rolingstone.com

Jednom davno izjavio je da ima odvratnu potrebu da bude nešto više od čoveka. Da bude superčovek. Dok je to u svetu zabave zaista i postao, u domenu svog privatnog života uspeo je da sačuva intimu i stabilnu porodicu. Iza njegovih očiju različitih boja, ipak se krio običan čovek sa neobičnim talentom i potrebom da uvek bude drugačiji, ne kopirajući ni sebe, ni druge.

Uvek drugačiji od ostalih. I od samog sebe.

Odjavio se na vreme. Znao je da neće dugo izdržati, poslednjim atomima snage priveo je kraju album, izdao ga za svoj rođendan i dva dana kasnije – otišao.

Kolika je snaga potrebna da umetničkom delu udahnemo život dok naš visi o koncu, zapitao se svet kada ga je januara 2016. godine iznenada napustio Dejvid Bouvi (David Bowie). A on je uspeo da i sopstvenu smrt pretvori u umetnost.

rollingstone.com

Avangardni heroj sa bezbroj lica koji je tokom više od pola veka formirao i menjao muzičku scenu, osamnaest meseci se borio sa rakom jetre. Na njegove dosadašnje albume, i danas jednako aktuelne kao pre više decenija, na najboji način se nadovezao poslednji – „Blackstar“.

Buduči da je uvek išao ispred svog vremena i prostora, pošlo mu je za rukom da i poslednjom transformacijom  – u spotu za pesmu „Lazarus“ – predvidi ono što će se ubrzo dogoditi.

„Ne znam gde idem odavde, ali obećavam da mi neće biti dosadno“, citirala ga je njegova supruga Iman toga jutra koje je označilo kraj jedne ere.

Kraj vremena u kome je neko sa beskopromisnim stavom i integritetom mogao da izgardi ogromnu karijeru i da inspiriše na stotine drugih muzičara, da dostigne status globalne zvezde stvarajući autentična dela i umetničke pesme, kroz neprekidno ekperimentisanje i inventivnost.

Zigi Stardast, Starmen, Apsolutni početnik, besmrtnik…
Samo se okrenuo i otišao.
Jednostavno i spektakularno, baš kao što je svih ovih decenija i živeo.

adriadaily.com

Rokenrol nije imao većeg kreativca od njega. Jer, Bouvi je bio Rokenrol.
Nesputan, divlji, maštovit. Otmen, nedodirljiv a nimalo arogantan.
Rušio je granice i rizikovao.

Sedamdesetih je šokirao svet transrodnim imidžom, ambivalentnošću i poigravanjem sa seksualnošću. Bio je pionir kada je reč o stvaranju scenskog alter ega, koji je menjao sa svakim novim albumom.

Sebe je zbog toga nazivao instant zvezdom.

rollingstone.com

Rođen je kao Dejvid Robert Džouns (David Robert Jones) 8. januara 1947. godine u Brikstonu. Odrastao je u predgrađu Londona i kao tinejdžer je težio ka tome da postane monah. Međutim, odrastanje ga je odvelo u potpuno drugačijem smeru pa je mladi Dejvid ubrzo upisao studije muzike, konstantno vežbajući džez na svom plastičnom saksofonu ne bi li što pre ostvario san i pridružio se pratećem bendu Little Richard.

Neizostavni deo svog imidža, Dejvid je zaradio upravo na studijama. Nakon jedne tuče u školskom dvorištu, od iznenadnog udarca trajno mu je oštećena zenica levog oka.
Oko koje je trebalo da bude plavo, menja boju između zelenih i smeđih nijansi u zavisnosti od svetlosti.

Svestan činjenice da nosi identično ime kao i pevač popularnog benda Monkees, odlučuje 1966. godine da svoje ime promeni u Bouvi (Bowie), inspirisan specifičnim nožem nazvanim po američkom vojniku iz devetnaestog veka – Džimu Bouviju (Jim Bowie).
Kasnije je objasnio da je kao šesnaestogodišnjak dosta razmišljao o životu i da je taj nož za njega simbolično predstavljao način da „preseče laži i dođe do istine“.

Ništa nije nagoveštavalo da bi on ikada mogao da postane muzički idol. Znali su ga tek kao zabavljača sa šarenolikom lepezom talenata, koji je izdao mnogo snimaka bez i malo uspeha, i nastupao kao mimičar u kabareima i na koncertima benda T Rex.
A onda je počela nova odiseja u muzičkom Svemiru…

pinterest.com

Reizdanje albuma “The world of David Bowie” u jesen 1969. godine, doživelo je neočekivani uspeh, pre svega zahvaljujući hitu “Space Oddity”. Neobičnog za medije i publiku, više nego interesantnog izgleda, bio je neophodan tadašnjoj sceni.

Da li je mladi Bouvi sanjao o tome da će kasnije imati još dosta različitih ličnosti i da će u skladu sa tim menjati i svoj imidž do granica neprepoznatljivosti?

Major Tom je fiktivni astronaut koji komunicira sa Kontrolnom Stanicom opisujući svoj boravak u svemiru – „sedeći u limenoj konzervi daleko iznad sveta“ sve dok ne prekine vezu i otplovi zauvek u beskonačnost. Stvoren je za album „Space Oddity“ 1969. godine, iste godine kada je zabeleženo prvo sletanje na Mesec. Ovaj lik je dosta doprineo tome da ga svet prepozna kao solo umetnika, a samo je poslužio kao uvertira Bouvijeve povezanosti sa zvezdama, što je kasnije postalo jedan od njegovih zaštitinih znakova. Major Tom se kasnije pojavio i u spotu za pesmu „Ashes To Ashes“ i lik je koji se neprestano provlači kroz njegovu karijeru, a Bouvi ga je simbolično opisao kao „narkomana koji dostiže nebeske visine, ali neprestano pada na samo dno“.

pinterest.com

Izdanje „The man who sold the world“, potvrdilo je Bouvija kao velikog umetnika čiji su nastupi bili kombinacija teatarskih tehnika i klasičnih rok obrazaca, začinjeni izvesnom dozom psihodelije.

Albumi „The rise and fall of Ziggy Stardust“, „Hunky Dory“, „Diamond Dogs“ i „Pins Up“, izdati u naredne tri godine, smatraju se celinom tokom koje je izgradio i doveo do savršenstva svoj mistično – buntovni imidž, ujedno napravivši nekoliko remek – dela diskografije sedamdesetih i roka uopšte.

Njegova ekspresivnost dolazila je do izražaja i u originalnoj, ekstravagantnoj garderobi, scenskim nastupima, ali i u omotima ploča, čime je pružio primer koliko su zaista povezani rokenrol i likovno – grafička umetnost.

youtube.com

Godine 1970. oženio se Anđelom Barnet (Angela Barnett) s kojom ima sina Dankana, a mnogi su i danas skloni tvrdnjama da je čuvenu Roling Stones baladu “Angie”, Mik Džeger (Mick Jagger) ustvari posvetio Bouviju, a ne njegovoj supruzi.

Sa karakterom apokaliptičnog rok stara, 1972. godine je kao već priznati internacionalni izvođač krenuo na prvu svetsku turneju.

pinterest.com

Verovatno njegov najznačajniji alter ego, biseksualni glam rock vanzemaljac, stvoren je 1972. godine uporedo sa konceptualnim albumom „Ziggy Stardust and the Spiders from Mars“. Bouvi je bio inspirisan muzičkim autsajderom šezdesetih, zvanim “Legendary Stardust Cowboy”. Zigija je opisao kao spoj naučnofantastičnog roka i japanskog pozorišta, dodavši da u to vreme niko nije mogao ni da zamisli tako ekscentričnu pojavu koja je izazvala burne reakcije. Zigi je obeležio čitavu epohu rokenrola, a androgeni Bouvi je prvi put pokazao svoju sposobnost da iznese mnoštvo likova.

Aladdin Sane ličnost crvene kose, koja na prvi pogled, podseća na Zigija sa munjom koja se proteže preko celog lica zapravo jeste nastavak priče o ovom vanzemaljcu, a Bouvi je objasnio da je bio inspirisan njegovim odlaskom u Ameriku, odnosno američkom turnejom.
Godinu dana kasnije, 1973. nastaje ova persona, a istina o njoj je tek kasnije obelodanjena. Naime, Bouvijevom starijem bratu Teriju je te godine dijagnostikovana šizofrenija koja je i predstavljena gromom na licu, a ime Aladdin Sane je ustvari igra reči
„a lad insane“ (ludi momak).

davidbowie.com

Glavni junak njegovog osmog studijskog albuma „Diamond Dogs“ iz 1974. godine bio je Halloween Jack, koji živi u gradu koji se raspada. Ceo album predstavlja postapokaliptičnu sliku budućnosti iz Bouvijevog ugla, inspirisanu romanom „1984“  Džordža Orvela (George Orwell).

Na prvi pogled sličan Zigiju, a opet drugačiji, sa povezom preko oka i visokim platformama, ovaj buntovnik je kasnije poslužio kao uzor mnogim začetnicima punk kulture.
Ovaj „vojvoda“ deluje kao običan, konzervativno obučen čovek, a u stvari je njegov najmračniji alter ego.

Rođen tokom 1976, inspirisan je ulogom Tomas Džeronim Njutna (Thomas Jerome Newton) koju je Bouvi imao u filmu „The man who fell to Earth“ (“Čovek koji je pao na Zemlju”).

rollingstone.com

Nastaviće se…